Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Moždani udar, ali i ostale kardiovaskularne bolesti (KVB) kod žena, doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina.
Sedmu godinu zaredom Hrvatsko neurološko društvo i Hrvatsko društvo za spolne razlike u neurološkim bolestima organiziraju javnozdravstvenu akciju “Dan crvenih haljina” koja se provodi s ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru u žena.
Ovim povodom razgovaramo s prim. dr. sc. Vesnom Matijević, neurologinjom iz Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju, KBC Zagreb.
Koji su najčešći simptomi moždanog udara kod žena i kako (ako) se razlikuju od simptoma kod muškaraca?
Većina simptoma moždanog udara identični su kod žena i muškaraca, a to su:
- naglo nastala utrnulost/slabost ruke ili noge, kao i asimetrija lica,
- naglo nastale smetnje govora-razumijevanje i izgovor,
- smetnje hoda u smislu instabiliteta, vrtoglavice, zanašanja u stranu,
- smetnje vida-najčešće redukcija vidnog polja,
- te rjeđe glavobolja ponekad uz mučninu ili povraćanje.
Specifični znakovi prisutni samo kod osoba ženskog spola čini veći skup nespecifičnih znakova, koji kao takvi nisu prepoznati na vrijeme što posljedično odgađa i početak liječenja moždanog udara.
Takvi znaci su: poremećaj stanja svijesti, iregularno disanje, zbunjenost, dezorijentacija, konfuzija, nagle promjene ponašanja, uznemirenost, štucanje…
Koji faktori rizika – specifični za žene, povećavaju šanse za moždani udar?
Jedna od 5 žena, usporedno s jednim od 6 muškaraca će tijekom života doživjeti moždani udar, a uz zajedničke čimbenike rizika za oba spola kod žena postoje i dodatni vezani uz period trudnoće i dojenja, hormonalnu nadomjesnu terapiju, koja u prisutnosti ostali rizičnih čimbenika povećava sklonost nastanka moždanog udara, kao i korištenje oralnih kontraceptiva. O svakom pojedinačnom korisno je prodiskutirati s ginekologom, odnosno liječnikom opće medicine.
Kako hormonalne promjene (trudnoća, menopauza, kontracepcijske pilule) utječu na rizik od moždanog udara kod žena?
Utjecaj na pojavu moždanog udara imaju hormoni, osobito estrogen s dvostrukim uplivom na kardiovaskularni sustav. Uz porast sklonosti grušanja krvi, s druge strane ima protektivni efekt na krvne žile potičući njihovo širenje. Kako se nivo estrogena mijenja s godinama, različit je i njegov utjecaj na rizik. Progesteron pak, tijekom trudnoće i babinja povećava rizik od moždanog udara, poglavito mehanizmom povećane sklonosti grušanja krvi tijekom trudnoće, a rizik raste ako su uz njega prisutni i neki drugi momenti komplikacije trudnoće (preeklampsija, dijabetes…)
Uzimanje hormonskih preparata može povećati rizik od nastanka moždanog udara, kao i trudnoća nastala uslijed postupka IVF-a. Također primjena nadomjesne hormonalne terapije u menopauzi povećava rizik nastanka moždanog udara.
Koje su preventivne mjere koje žene mogu poduzeti kako bi smanjile rizik od moždanog udara?
Izuzetno je važan podatak da se do 80% moždanih udara može prevenirati i to na vrlo jednostavan, lak, jeftin i dostupan način. Postoje čimbenici rizika na koje nije moguće utjecati kao što su: dob, spol, nasljedne osobine, no na veći broj čimbenika možemo vrlo efikasno utjecati.
Svakako je neophodno provjeriti krvni tlak i korigirati ako je izvan željenog raspona. Isto vrijedi za šećer u krvi kao i masnoće. Od velike je pomoći promjena životnog stila, sa što više aktivnosti, kvalitetne prehrane, prestanka pušenja i konzumacije alkohola.
Ako ozbiljno poradimo na korekciji svega navedeno, rizik od moždanog udara se značajno smanjuje.
Razlikuje li se oporavak od moždanog udara kod žena u odnosu na muškarce? Postoji li neka specifičnost?
Oporavak prije svega korelira s opsegom i intenzitetom doživljenog moždanog udara, kao i mogućim komplikacijama liječenja (infekcije mokraćnih i dišnih puteva, ponovljeni moždani udar, etc…) Jako bitan faktor je motivacija samog oboljelog, raspoloženje, potpora obitelji i prijatelja, te razumijevanje okoline.
Žene su uglavnom te koje njeguju i tješe unutar obiteljskih pa i ostalih zajednica, one su te koje brinu o prehrani, čistoći (neka mi oproste svi muškarci koji ravnopravno participiraju u tome…) te se posljedice bolesti, kao i period oporavka odražavaju na cijeloj obitelji, a često i radnom okruženju. Nažalost, žene se oporavljaju duže, lošije i imaju manju kvalitetu života nakon moždanog udara.
Koliko su važni brza reakcija i hitna medicinska pomoć kod moždanog udara, i kako prepoznati simptome kod žena?
Što ranije shvatimo da se radi o moždanom udaru i uputimo oboljelog u medicinsku ustanovu gdje se započne liječenje, veći su i izgledi za brži i kvalitetniji oporavak. U cilju brzog prepoznavanja znakova moždanog udara potrebno je zatražiti osobu da se nasmije – vidjeti zaostaje li koji usni kut, postoji li asimetrija lica.
Zatražiti od osobe da kaže svoje ime, ako to ne može ili je nerazgovijetno, velika je šansa da se radi o moždanom udaru. Isto tako ako osoba nije u mogućnost podići ruke u zrak ili održava jednu ruku niže položenu, te ako isplaženi jezi skreće u jednu stranu-potrebno je takvu osobu hitno uputiti u bolnicu.
Naglasila bih ovdje da se osobe sa sumnjom na moždani udar ne upućuju u ambulante ili Domove zdravlja, već isključivo u bolnice gdje im se može pomoći, a kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme.
Možete li našim čitateljicama dati neku preporuku i savjet?
Saznajte svoje brojeve (tlaka, šećera u krvi, masnoće…) i poduzmite što je potrebno da bi oni bili idealni. Izgubite konačno tih 5 kilograma viška, koje toliko odgađate, kao i prestanak pušenja. Nije nužno upisati se u teretanu ili pilates kako biste bile fizički aktivne, izdvojite svaki dan pola sata za hodanje, ili vježbajte doma uz neki video na YouTube kanalu koji vam je dovoljno poticajan. Prilagodite prehranu, jedite zdravo i fino, kuhajte i pripremajte same ukusne obroke.
Izbacite toksične navike, namirnice, ali i ljude iz svoje svakodnevice i radite što više ono što volite s onima koje volite. Smijte se i radujte i ne brinite o onome na što nemate nikakav utjecaj.