Krajem svibnja svake godine She.hr organizira KIDS DAY koji nikad nije samo mjesto igranja i zabave, već i druženja, razgovora i usvajanja nekih novih znanja. Nakon što smo prošle godine otvoreno razgovarali o izazovima modernog roditeljstva, ove godine teme su nam bile zdravlje, dobre navike, ali i sve ono što pomaže da naša djeca odrastaju sretno, snažno i sigurno.
Sukladno Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. godine, svako dijete ima pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja. Ipak, od donošenja Konvencije, sve države svijeta suočavaju se s nezaustavljivim porastom udjela djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Svako treće dijete u Hrvatskoj ima višak kilograma, a kod odraslih je situacija još gora. Našli smo i podatke da svako četvrto dijete u Hrvatskoj ima stomatološki problem. S anksioznošću ili depresijom suočava se, pak, svako peto dijete u našoj zemlji, a nešto manje od 50 tisuća djece i mladih ima neki mentalni poremećaj.
Alarmantni su to podatci koji objedinjeni na jednom mjestu uistinu zvone na uzbunu. Stoga smo na portalu She.hr poželjeli osvijestiti roditelje, učitelje, odgojitelje i sve uključene u zdravu budućnost naše djece (a mi u redakciji uistinu vjerujemo da je to svatko od nas!) otvarajući i razgovarajući o ovim temama na panelu Zdravlje za 5! U tome su nam se pridružili pedijatrica dr. med. Ilonka Artuković, psihologinja i vlasnica Ivine Maštaonice Iva Pjaca, kineziologinja i promotorica sporta među djecom Ana Lelas Zebić i dr. dentalne medicine Filip Sabel, profesionalni savjetnik Philips Sonicare Dental Professionala.
Panel je moderirala Emina Pršić koja je na samom početku upoznala s činjenicom da tek jedno od desetero djece u vrtićima ima razvijene osnovne motoričke vještine, što znači da većina najmlađih ne može obaviti jednostavne zadatke poput skakanja, trčanja ili izvođenja osnovnih fizičkih pokreta, pa za komentar upitala Anu Lelas Zebić, bivšu hrvatsku košarkašku reprezentativku i sudionicu Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine.
Porazno je da su djeca motorički slaba
”U moje vrijeme mi smo se igrali vani, na ulici, u parkićima, u šumi i tu smo razvijali motoričke sposobnosti koje danas djeca razvijaju kroz određene sportove. Dvogodišnju djecu nećete upisivati na sport, no možete ga tjelesno aktivirati šetnjama, vožnjom biciklom, penjanjem na Sljeme ili jednostavno igranjem gumi gumija, na što smo danas zaboravili”, govori Ana. ”Na taj način možemo doskočiti ovome što ste spomenuli, da danas u zagrebačkim vrtićima 60% četverogodišnjaka ne može skočiti unatrag. A skok unatrag važan je ne samo za fizički razvoj djeteta već i za mentalni. Naime, istraživanja su pokazala kako djeca koja ne mogu skočiti unatrag kasnije imaju problema s računanjem.”
Ana je otkrila kako je ona počela trenirati s 11. godina što se danas može činiti prilično kasno, jer djeca već u vrtićkoj dobi kreću u univerzalne sportske škole ili se otpočetka usmjeravaju u sport koji žele. Za djecu koja se žele baviti sportom idealno bi bilo da krenu s bazičnim sportovima poput gimnastike, atletike i plivanja u kojima će razvijati sve motoričke sposobnosti što će im kasnije pridonijeti u određenom specifičnom sportu.
Problem pretilosti
Sportska i fizička aktivnost iznimno su važni i za problem pretilosti kod djece, o čemu je govorila psihologinja Iva Pjaca. Naime, djeca s debljinom često su izložena i psihosocijalnim posljedicama, diskriminirana su i vršnjaci prema njima znaju biti nemilosrdni.
”Čak 50% pretile djece bit će zadirkivano zbog toga. To je činjenica. Nažalost, takva djeca često padnu u začarani krug emocionalnog (pre)jedanja, pa se, kad su zadirkivani i ne osjećaju dobro u svojoj koži, tješe hranom”, govori Iva te ističe važnost osnaživanja djece od najranije dobi. ”To mogu biti sitnice – pohvaliti ih kad naprave nešto što njima predstavlja izazov, razgovarati s njima o emocijama, uključiti ih u timske sportove ili grupne aktivnosti koje će osnažiti njihovo samopoštovanje. Iako danas nemamo puno vremena, s djecom se najvažnije povezati i imati trenutke pozitivnih osjećaja. Primjerice kroz igru.”
U Ivinoj maštaonici, sigurnom i poticajnom prostoru za djecu, kroz igru, priče i kreativne radionice razvijaju se važne životne vještine, emocionalna pismenosti i samopouzdanje. Iva je istaknula i važnost rutine koja djeci predstavlja predvidljivost, a predvidljivost je sigurnost.
”Ako dijete ima uredan ritam, urednu rutinu spavanja, jela i igre, puno je manje simptoma depresije i anksioznosti. Čak i u onim trenutcima kad djeca prolaze kroz stresne situacije. San je najjači pojedinačni prediktor psihičke stabilnosti, tako da on zaista mora biti redovit. Djeca trebaju ići spavati i radnim danom i vikendom otprilike u isto vrijeme. I trebaju spavati dovoljno. Govoreći generalno o djeci to je od 9 do 12 sati kvalitetnog sna”, zaključila je Iva.
Redovni odlasci stomatologu imaju i psihološki aspekt
Koliko su stvaranje navika i rutina važne kad je oralno zdravlje u pitanju otkrio je dr. dentalne medicine Filip Sedel, ujedno i profesionalni savjetnik Philips Sonicare Dental Professionala.
”Oralna higijena je bila puno veća kod djece prije 30 godina nego što je danas. Karijes je kod današnje djece do 5 godina jako, jako prisutan. Zato bi roditelji od treće godine svakih šest mjeseci s djecom trebali posjećivati stomatologa. Mliječna denticija je iznimno bitna, jer zadržava prostor za nicanje trajnih zuba. S druge strane, redovni odlasci stomatologu imaju i psihološki aspekt, jer se djeca u ranoj dobi, dok još nema neugodnih metoda, nauče posjećivati svog stomatologa i ne imati strah od zubara. Takva djeca s 13. godina već počinju sama dolaziti kod svog stomatologa, bez pratnje roditelja’‘, objasnio je dr. Filip. Osim toga, istaknuo je i važnost korištenja električnih četkica za zube koje su daleko učinkovitije od klasičnih i s kojima će zubi biti oprani za 2 minute, dok će s klasičnom četkicom biti potrebno 4 minute. Ipak, i dalje bi svi roditelji do 12. godine djeteta trebali nadgledati četkanje i pranje zubi djece.
Kako bi zubi bili zdravi, valja obratiti pažnju na prehranu, ali i na dovoljan unos vode. Osim toga uravnotežena i zdrava prehrana smanjit će problem pretilosti kod djece. Koje su najveće prehrambene pogreške objasnila je pedijatrica, dr. med. Ilonka Artuković.
Treba kuhati!
”Najčešća prehrambena pogreška koja dovodi do dječje pretilosti je to što roditelji, pritisnuti svakodnevnim obvezama, nemaju vremena za kuhanje. Iako je u redu ponekad pojesti industrijsku hranu, pa čak i tzv. nezdravu hranu, djeca bi svaki dan trebala jesti doma hranu u kojoj ima voća, povrća, mesa, ribe… Svega u dobrom omjeru i kuhano kod kuće. I uz to piti dovoljno vode. Ne bilo koje tekućine, nego baš vode, jer svaka druga tekućina ima šećere s kojima se onda organizam opet treba izboriti”, govori pedijatrica. Uostalom, kako je naglasila, kad je prehrana pravilna, onda neće biti potreba niti za dodatcima prehrani.
Kad je o njima riječ, vitamin D je jedan od dodataka koji je češći kod djece i koji se uvodi od samih početaka, te daje prve dvije, tri godine života djeteta. Kako se vitamin D sintetizira pod utjecajem sunčeve svjetlosti, doktorica je odgovorila i na pitanje o izlaganju suncu. Objasnila je kako treba provoditi vrijeme na svjetlu i suncu (ne direktnom!) zbog vitamina D, ali da i u tome treba pronaći ravnotežu. Istaknula je važnost kretanja, boravka vani i sna za imunitet djece. Jer kad su djeca vani, kad su aktivna i sretna, luči se hormon rasta. Tjelesna aktivnost, dakle, potiče imunitet, ali i regulira hormone koji su kasnije izuzetno važni.
Uz roditeljsku prisutnost i povezivanje do zdrave i emocionalno snažne osobe
Zaključak još jednog She.hr panela na KIDS DAY-u jest važnost povezivanje djece i roditelja, osobito u najranijoj dobi. Sve što roditelji propuste u najranijoj dobi djece, poslije može biti nenadoknadivo. Osim toga, provodeći puno vremena s djecom, roditelj će primijetiti što se kod djeteta mijenja i nikada ne treba žaliti zbog vremena provedenog s djecom, jer ona brzo odrastaju. Uz roditeljsku prisutnost i povezivanje, takva će djeca odrasti u zdrave i emocionalno snažne osobe.
Kad je pak u pitanju informiranost, a ne preplavljenost informacijama, najbolje bi bilo izabrati provjerene izvore, što će biti pedijatar i službene smjernice, provjeriti ih jednom mjesečno, a ostatak vremena gledati osmijeh, san i igru svojeg djeteta. Jer, kako ističe Iva Pjaca, to je najbolji filter protiv informacijske buke.
Dok su roditelji pažljivo slušali, djeca su bila kreativna na UHU & Toco & Jana radionici uz pomoć pribora Uniball, Fabriano papir, Posca iz Eurotradea.
Još jednom, hvala našim sponzorima Philips Sonicare, MIXA, Argentum, UHU, Autan, Egmont, Toco, Jana, Aquaevivae Krapinske Toplice i Jordan.
- Fotograf Robert Gašpert
- Snimatelj Tomislav Klarić, montažer Kristijan Sabol
- Event održan u prostorima restorana Botanist
