Svjedoci smo naglih vremenskih promjena posljednjih godina. Izmjenjuju se godišnja doba bez prijelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi iznose i do 15-20°C. Globalno zagrijavanje našeg planeta odvija se znatno brže od predviđenog.
Zaista, zapitali smo se koliko upravo takve promjene vremena utječu na naše duševno i fizičko stanje, što je zapravo meteoropatija i može li se liječiti, odnosno spriječiti?
Meteoropatija nije bolest
Metroropatija je skup simptoma zbog kojih bismo trebali promisliti kako živimo te se bolje povezati s prirodom. Procjenjuje se da čak 40 do 60 posto ljudi ima meteoropatske tegobe zbog otežane prilagodbe organizma na nagle atmosferske promjene. I to ne samo kronični bolesnici koji su osjetljiviji zbog svog stanja, nego i ljudi bez ozbiljnijih zdravstvenih problema. Čak je razvijena i nova grana meteorologije – biometeorologija koja se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke. Bioprognoza je korisna za meteoropate, ali je ne treba shvaćati kao uzbunu, nego kao okvirnu preporuku za lakšu prilagodbu. Važno je osluškivati vlastito tijelo te promisliti – je li doista za sve kriva južina ili je ona samo „točka na i“ tegobama koje se ustvari pojavljuju zbog puno dubljih razloga: stresa, neispavanosti, nezdrave prehrane, dehidracije i drugog.
2 glavna tipa meteoropatije:
- Primarna ili osnovna meteoropatija javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena.
- Sekundarna meteoropatija je stanje kada se neke već prisutne bolesti (visoki krvni tlak, srčane i plućne bolesti, upalne i degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sustava) pogoršavaju zbog vremena.
Ublažavanje posljedica
Dobar preduvjet za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine čiste i zdrave vode, po mogućnosti obogaćene kisikom i dovoljna količina sna.
Znanstveno je dokazano da meteorološki uvjeti nisu glavni krivac, nego samo „okidač“ za tegobe – jer one su itekako povezane s načinom života.
Stari Dubrovčani imali su odredbu da nisu nikad vijećali i donosili odluke kada je bilo vrijeme od šiloka i južine, juga.
“On je sam od sebe kazna, a misao je klonula, životna radost istječe kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samog po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!” , piše dubrovačka spisateljica Tereza Buconić Gović.
Osobe koje su meteoropati ili boluju od kroničnih bolesti trebale bi redovno pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s uputama.
Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju potrebno je konzultirati liječnika.
Za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno je što više boraviti u prirodi, vani na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike.
Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
S lijekovima ne treba pretjerivati i ako zdravstveno stanje dozvoljava bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput čaja od kamilice, metvice ili matičnjaka.
Kod mnogih ljudi, a osobito onih koji već imaju zdravstvene tegobe, simptomi meteoropatije javljaju se za vrijeme ili uoči oscilacija atmosferskog tlaka zato što oscilacije utječu i na ravnotežu tjelesnih tekućina, a voda je najveći i najvažniji dio našeg tijela. Budući da mnogi ne uzimaju dovoljno tekućine, dehidracija povećava osjetljivost na atmosferske promjene.
Stoga u jačanju organizma protiv meteoropatije zapravo nema velike filozofije – pijte dovoljno vode, jedite što više prirodnih namirnica, razgibajte se u prirodi i redovito idite na liječničke kontrole. Tako će vam imunitet biti puno spremniji kad vani “okrene na jugo“, ili na bilo što drugo.