Briga o mentalnom zdravlju važnija je, no ikada. Čak 2,4 milijuna ljudi u Srednjoj, Istočnoj Europi i Baltiku pati od kronične depresije, dok u Hrvatskoj njih 168.656. Stopa samoubojstava u našoj zemlji na 100.000 stanovnika iznosi 13,7 osoba, što je više od europske te dvaput više od broja poginulih u prometnim nesrećama. Sve navedeno podaci su izvještaja s panel diskusije GLOBSEC 2022 posvećene ovoj, kako su je organizatori nazvali, tihoj pandemiji Europe i Baltika.
I naš sugovornik, psihijatar dr.sc. Porin Makarić sa Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, primjećuje u svojoj ordinaciji porast broja pacijenata s depresijom.
Procjenjuje se da će do 2030. depresija biti najčešći razlog odlaska liječniku. Dijelom zbog podizanja svijesti o ovom zdravstvenom problemu, a dijelom zbog toga što smo psihički i fizički preopterećeni. Vremena su neizvjesna, život se ubrzao, „rastrgani“ smo između posla i kuće pa na sebe zaboravljamo.
O tome kako pronaći balans koji će nam osigurati psihički mir, kada posegnuti za lijekovima, a kada bismo trebali moći bez njih, kako prepoznati burnout te o ostalim važnim temama iz domene mentalnog zdravlja, razgovarali smo s dr. sc. Makarićem.
Koji su najčešći psihički problemi danas – zbog čega vam se ljudi najviše obraćaju i čine li to češće, nego prije? Nekada je bila sramota potražiti pomoć psihijatra.
Najčešće se javljaju na pregled zbog simptoma kao što su pojačana anksioznost, tjeskoba, sniženo raspoloženje, narušen san što često dovodi do nemogućnosti nošenja sa svakodnevnim životnim izazovima. Što se tiče specifičnih poremećaja, primijećen je trend porasta anksioznih poremećaja i depresije, dok je zbog ubrzanog načina života i osobno visokih očekivanja, ali i očekivanja nametnutih od okoline, veća učestalost burnouta.
Ljudi se za pomoć obraćaju češće, nego prije, posebice mlađa populacija, no stigma mentalnih oboljenja je još uvijek prisutna. Potreban je kontinuirani rad na mentalnom zdravlju i destigmatizaciji, počevši već u osnovnoj školi, kroz učenje prepoznavanja vlastitih emocija, ali i kasnije kroz život, mijenjanjem negativnih stavova o mentalnim poremećajima.
Kako prepoznati burnout?
Burnout je stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti koje nastaje kao posljedica dugotrajnog stresa i preopterećenosti. Najčešće se javlja kod osoba koje su izložene velikim zahtjevima na poslu, ali i u privatnom životu. Osoba se može osjećati umorno i nakon odmora, imati problema sa spavanjem, osjećati se bespomoćno, razdražljivo, dekoncentrirano, biti smanjeno produktivna, početi se povlačiti iz društva te imati dojam da se više nije u stanju nositi s obavezama.
Kakva je praksa s anksioliticima, koliko ih učestalo liječnici propisuju? Kada uzimati lijekove za smirenje, a kada pokušati bez njih?
Lijekovi za smirenje, odnosno anksiolitici su jedni od najčešće propisivanih lijekova u medicini. Prvenstveno se koriste za smanjenje napetosti i tjeskobe te za regulaciju sna. Propisuju se na recept, na indikaciju liječnika za kratkotrajnu primjenu.
Iako su vrlo korisni, prilikom propisivanja istih treba biti oprezan. Naime vrlo često su predmet zlouporabe što može dovesti do razvoja ovisnosti. S anksioliticima tretiramo simptome, a ne poremećaj koji se nalazi u pozadini i koji je uzrok simptoma. Potrebno je postaviti točnu dijagnozu.
Ako je anksioznost izražena i dugotrajna, bolji izbor su antidepresivi koji isto nakon nekog vremena imaju umirujući učinak, a ne stvaraju ovisnost. U situacijama kada anksioznost nije previše izražena, treba je pokušati reducirati s različitim relaksacijskim metodama; progresivna mišićna relaksacija, meditacija, vježbe disanja.
Žene su uvijek bile otvorenije za razgovor i traženje pomoći. Je li se što promijenilo po tom pitanju? Što muči muškarce, što žene, a što nam je zajedničko?
Žene i dalje češće traže pomoć nego muškarci, ali u posljednjih nekoliko godina vidljiv je porast broja muškaraca koji dolaze na pregled. Iako su žene tradicionalno otvorenije za razgovor o emocijama, društvene promjene i veća svijest o mentalnom zdravlju pomažu muškarcima da lakše potraže pomoć.
Muškarci nešto češće imaju problema s kontrolom emocija što se može povezati sa tradicionalnim odgojem i idejom da uvijek moraju biti snažni što predstavlja veliko opterećenje te može za posljedicu dovesti do pojave anksioznih smetnji, otklona raspoloženja ili posezanja za sredstvima ovisnosti.
Kod žena se pojačana anksioznost i otkloni raspoloženja nešto češće povezuju s osjećajem preopterećenosti koji može nastati kao posljedica nametnutih društvenih očekivanja; balansiranja između obitelji i karijere.
Koliko društvene mreže i internet utječu na mentalno zdravlje i jesu li djeca i mladi ugroženiji od odraslih? Što vidite u praksi?
Društvene mreže mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih. Adolescenti, a posebice djeca, nalaze se u formativnom razdoblju te nemaju razvijenu mentalnu i emocionalnu otpornost, a često izostaje i kritičko razmišljanje. Nameću im se nedostižni ideali koji mogu izazvati značajnu frustraciju te dovesti do razvoja psihičkih smetnji.
Od negativnih posljedica prekomjernog korištenja društvenih mreža javljaju se poremećaji sna, hranjenja, anksioznost, otkloni raspoloženja, smanjeno samopouzdanje, samoozljeđivanje i mnoge druge.
Bitno je napomenuti da su društvene mreže i internet neizbježni dio našeg svakodnevnog života te da se edukacijom djece i adolescenata mogu prevenirati negativne posljedice.
Kako pronaći ravnotežu u svakodnevnom životu? Kako se motivirati i pokrenuti kada “zaglavimo”? Kako jačati psihu i održavati mentalnu higijenu?
Često je teško pronaći ravnotežu u svakodnevnom životu. Bitno je postaviti si prioritete. Naime nisu sve obaveze jednako važne. Pažnju treba obratiti na one koje donose najviše koristi.
S druge strane treba održati ravnotežu između rada i odmora. Previše posla može dovesti do iscrpljivanja i javljanja burnouta, dok manjak istog može smanjiti motivaciju. Postavljanjem malih i realnih ciljeva možemo pozitivno utjecati na motivaciju. Za stabilno funkcioniranje potrebno je imati svakodnevnu rutinu.
Koje su karakteristike psihički jake osobe?
Psihički jake osobe su obično staložene, dobro se nose sa svakodnevnim životnim izazovima te su otpornije na stres. One prihvaćaju da su negativne emocije normalne, znaju se vratiti u ravnotežu nakon izlaganja stresu te ne dopuštanju da ih privremeni neuspjesi obeshrabre. Prilagodljive su i fleksibilne što im pomaže u nepredvidivosti života.
Kako možemo prepoznati kod sebe ili svojih bližnjih anksioznost i depresiju?
Anksioznost je sastavni dio života te nas štiti od opasnosti i omogućava nam pravovremenu reakciju. Može se manifestirati kroz različite simptome poput osjećaja nervoze, nemira ili napetosti, znojenja, ubrzanog disanja, drhtanja, povećanog broja otkucaja srca, poteškoća s koncentracijom i pažnjom. Ako su prethodni simptomi učestali, uzrokuju nam patnju i remete naše funkcioniranje, potrebno se javiti psihijatru.
Depresivno raspoloženje, odnosno depresija se razlikuje od uobičajene tuge koja predstavlja normalno emocionalno stanje poput sreće. Dugotrajna tuga, bezvoljnost, gubitak interesa, osjećaj bespomoćnosti, bezvrijednosti ili krivnje, uz tjelesne simptome poput umora, manjka energije, poremećaja spavanja i apetita predstavljaju češće simptome depresije.
Isti moraju trajati duže vrijeme, većinu dana te remetitinaše funkcioniranje i uzrokovati patnju da bi mogli govoriti o depresiji. Ako uz prethodne simptome kod bližnjih primijetimo i promjene u ponašanju, poput povlačenja iz društva ili zanemarivanje obaveza, možemo posumnjati na depresiju. Dijagnozu uvijek postavlja liječnik.
Što je prva pomoć u slučaju napada panike?
Napad panike je izuzetno zastrašujuće iskustvo, ali nije po život opasno. Ako se javljaju učestalo poželjno je potražiti pomoć stručnjaka. Postoje određene relaksacijske metode poput specifičnog obrasca disanja koje nam može pomoći. Od pomoći može biti i usmjeravanje pažnje na neku stvar ili predmet čime zapravo odvlačimo pažnju od simptoma koje osjećamo.
Kako vi brinete o svom mentalnom zdravlju i kako se opuštate?
Svako ima svoje metode brige o mentalnom zdravlju i opuštanja. Meni je osobno od velike važnosti rutina, koja mi pomaže u lakšem nošenju sa dnevnim izazovima. Koliko je moguće, pokušavam odvojiti posao od privatnog života te slobodno vrijeme posvetiti obitelji. Veliku mi ulogu igra i fizička aktivnost kao i boravak u prirodi.