Zanimljive priče o svjetskim klasicima namještaja koji su osvojili svijet i pronašli mjesto u domovima, izložbenim i poslovnim uredima diljem svijeta, dolaze iz Stipić Interarta. Glavni likovi ove priče o dizajnerskom namještaju umjetnici su svjetskog glasa: Frank Lloyd Wright i Eero Saarinen koji su stvorili remek djela svjetskog dizajna te tako zauvijek promijenili dizajn namještaja poznat do njihove ere.
Unijevši znanje iz umjetnosti i arhitekture, stvorili su proizvode koji izvedbom i udobnosti u potpunosti odgovaraju zahtjevima korisnika.
Namještaj iz linija Wright i Saarinen može se pronaći u prodajnom salonu Stipić Interarta u Zagrebu (Lučko Ventilatorska 24) gdje se mogu pronaći primjerci i ostalih velikana dizajna kao što su Mies Van Der Rohe, Le Corbusier, Charles Rennie Mackintosh, Gerrit Thomas Rietveld, Harry Bertoia, Isamu Noguchi i mnogih drugih koji su odavno osvojili svijet. Uz ovaj spoj dizajna i kvalitete svatko u svojem domu može imati kultni komad namještaja, od kojih su neki izloženi u vodećim svjetskim muzejima dizajna.
Uređenje interijera oduvijek je bilo važno onima koji žive u njemu. Kao prostor u kojem provodimo najviše vremena, ali u koji pozivamo i sebi drage ljudi, naš je dom ogledalo nas samih, naših navika i običaja, ali i želja i ambicija. Dok neki njeguju moderan, minimalistički stil, velik broj ljudi odlučuje se za klasiku te bira namještaj iz nekog prošlog razdoblja.
No jeste li znali da se iza svakog komada namještaja krije neka priča, zanimljivost o kreatoru koja ostavlja snažan utisak i u sam komad namještaja koji je on izradio?
Frank Lloyd Wright istaknuti je američki arhitekt prve polovice 20. stoljeća. Pored praktičnog iskustva što ga je tu stekao, za njegovo umjetničko formiranje bilo je odlučno još nekoliko komponenata. Došavši iz provincije sačuvao je ljubav za kolonijalnu arhitekturu, njezinu udobnost i povezanost s pejzažom. Bliske su mu ideje J. Ruskina, E.-E. Viollet-le-Duca i arhitekata s istočne američke obale koji se inspiriraju na tradicijama stare georgijanske arhitekture. Oko 1900. zanosi se japanskom arhitekturom i inspirirajući se njome uspijeva stvoriti građevni tip što ga varira u nizu poznatih prerijskih kuća.
"Velikog arhitekta ne odlikuje mudrost već ga takvim čini kultivirano, obogaćeno srce", izjavio je Frank Lloyd Wright potvrdivši tako da se u stvaranju svojih dijela vodio srcem pokrećući nove trendove te djela koja osim iskonske namjene dobivaju nove forme i dodatne funkcije. Nikada nije stvarao umjetnost radi umjetnosti same, uvijek je težio nečemu većem i drugačijem.
Wright je, bez sumnje, jedna od najkontradiktornijih ličnosti u modernoj arhitekturi. Do kraja života ostao je individualist podjednako u načinu života i umjetničkom shvaćanju, pa ipak njegov opus predstavlja značajno poglavlje suvremene arhitekture.
Snaga i originalnost njegove vizije dobivaju osobitu potvrdu u posljednjem razdoblju u kojem je, prihvativši europska iskustva, stvorio djela koja po svojoj poetičnosti i plastičnoj slobodi zacrtavaju nove putove arhitektonskog oblikovanja. Iako ponekad opterećen literarnošću i simbolikom, Wrightov opus po bogatstvu stvaralačkih ideja i raznovrsnosti nema premca u modernoj arhitekturi.
Eero Saarinen značajan je arhitekt i dizajner 20. stoljeća. Bio je jedan od najplodnijih, najneobičnijih i najkontroverznijih majstora arhitekture 20. stoljeća. Iako je živio vrlo kratko (umro je u 51. godini), Eero Saarinen predstavio je djela koja žive i danas. Proslavio se na domaćem terenu, ali i u inozemstvu. Rođen je 1910. godine u Finskoj u umjetničkoj obitelji. Otac Eliel bio je uvaženi arhitekt, a majka Loja nadarena kiparica i fotografkinja te je od najmanjih nogu odrastao uz umjetnost, gledajući je i stvarajući što je obilježilo njegov cijeli život.
Ovaj Finac s američkom adresom važnu ulogu imao je i u oblikovanju vizura i građevina u Americi jer je arhitektirao neke od danas najmoćnijih simbola američkog identiteta – Slavoluk St. Louis, tehnički centar američkog korporativnog diva General Motorsa, terminala u Detroitu i TWA te zračnu luku John F. Kennedy u New Yorku. Saarinen je predstavnik organske arhitekture te se u svojim djelima ponajprije orijentira na strogim kubističkim oblicima. Tek u toku vremena počinje primjenjivati ekspresivnije oblike. Poznat je po svojim elegantnim slobodno nosećim krovnim konstrukcijama. Pored zgrada, razvijao je i namještaj. Značajan rad je njegova tulipan stolica (Tulip Chair) s širokim, kružnim podnožjem.