Muškarci u tišini: Kako razbiti stigmu i spasiti živote?

Patrijarhat ne šteti samo ženama već i muškarcima jer ono što radi je da utječe na određene slike kako mi vidimo što je muškarac, a što žena.

By
Anja Mihaljević
Objavljeno 29.11.2024.

Naša redakcija treću godinu zaredom, studeni posvećuje muškarcima inicijativom #She4Him. Cilj nam je osvijestiti javnost o zdravstvenim problemima s kojima se suočavaju muškarci. To uključuje i ono što mnogi smatraju tabuom – mentalnim zdravljem i suicidom.

Naime, statistike su poražavajuće za Hrvatsku, ali i globalno. Brojke pokazuju da četiri puta više muškaraca počini suicid nego žena. Tijekom 2022. u Republici Hrvatskoj, suicid su pokušale izvršiti 1263 osobe, a njih 529 u tome je i uspjelo – dvostruko više muškaraca i trostruko više pokušaja osoba starijih od 65 godina.

Kako piše na stranicama hzjz.hr: „Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Za 2020. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice  za sve dobi ukupno iznosila je 8,7/100 000, a za dob do 64 godine 8,2/100 000, a za dob iznad 65 godina 15,4.“

Tin Pongrac, predsjednik Životne linije i Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje, rekao nam je da je prošle godine u Republici Hrvatskoj zabilježeno je 387 suicida muškaraca i 116 suicida žena, što znači da je bilo čak 3,34 puta više suicida muških osoba nego ženskih.

Zašto dolazi do visoke stope suicida kod muškaraca?

Veća stopa suicida kod muškaraca rezultat je složene kombinacije bioloških, socijalnih i individualnih čimbenika. Muškarci su često suočeni s društvenim očekivanjima koja ih potiču na samostalnost, kontrolu emocija i suzdržavanje od traženja pomoći. Takve norme, koje smo mi kao društvo razvili, mogu pridonijeti osjećaju izolacije, posebno u trenucima krize. Također, muškarci češće biraju nasilne metode pri pokušaju suicida, što povećava vjerojatnost smrtnog ishoda.

Među rizične faktore ubrajaju se zlouporaba alkohola i droga, depresija te nedostatak socijalne podrške, osobito kod muškaraca koji su neoženjeni, rastavljeni ili udovci. Uz to, istraživanja ukazuju da su muškarci manje skloni potražiti stručnu pomoć zbog straha od stigmatizacije, što dodatno produbljuje problem“, objasnio je Mario Zulić, magistar psihologije.

Zašto je mentalno zdravlja toliko veliki tabu

Nadalje, razgovarali smo s Petrom Salarić, osnivačicom prve konzultantske tvrtke u svijetu koja se bavi tabu temama te je upitali zašto je mentalno zdravlja toliko veliki tabu.

Mentalno zdravlje muškaraca je tabu i potječe iz patrijarhata. Patrijarhat ne šteti samo ženama već i muškarcima jer ono što radi je da utječe na određene slike kako mi vidimo što je muškarac, a što žena. Po tim principima proizlazi toksična slika muškarca gdje on mora biti jak, ne smije pokazivati emocije jer je onda slabić, mora biti glasan, mišićav i slično. 

Dakle, jednako kao što je žena objektificirana tako je i muškarac objektificiran, no u slici objektificiranog muškarca smo isto tako i maknuli emocije te smo ga na taj način dehumanizirali. To je toliko duboko ukorijenjeno, posebno u naš narod, da se mi od malena, čak i kada smo djeca, prema dječacima odnosimo drugačije nego prema djevojčicama gdje oni ne dobivaju jednaku nježnost, ne dobivaju jednaki oblik pažnje kada plaču ili kada su tužni.

Njima se govori da budu ‘muškić’, da trebaju biti jaki i ignorirati emocije. To kasnije postaje problem jer mi ne gradimo u dječacima emocionalni vokabular niti emocionalnu agilnost i saznanje kako se odnositi s vlastitim emocijama. U velikom broju slučajeva niti ne dajemo prostor za njihovu egzistenciju emocija.

Nekoliko puta sam znala čuti od žena da im se ne sviđa kada muškarac plače i da im to nije seksi. Mi smo u principu izrazito polarizirali naše društvo prema seksualnim normama u kojima prostor za emocije i ranjivost nije ljudska već ženska. Ta nemogućnost izražavanja emocija dovodi i do smanjenje potražnje za pomoći i to rezultira alkoholiziranjem i nasiljem“, izjavila je Salarić.

Kako pomoći muškarcima?

Zulić se osvrnuo i na to kako pomoći muškarcima koji se bore s mentalnim zdravljem: „Ključno je raditi na destigmatizaciji traženja pomoći i otvaranju prostora za razgovor o emocijama i problemima. Edukacija, širenje dostupnosti podrške i jačanje socijalnih veza igraju presudnu ulogu. Važno je stvoriti društveni kontekst u kojem je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti (!), jer je podrška okoline ključna za prevenciju suicida i očuvanje mentalnog zdravlja. Najlakši korak koji muškarci mogu poduzeti za unaprjeđenje mentalnog zdravlja jest produbljivanje postojećih prijateljstava kroz otvorene razgovore o emocijama i ranjivosti. U atmosferi gdje su takve teme normalizirane, muškarci će lakše pronaći podršku i otvoriti se o težim pitanjima, posebno u razdobljima krize. Time odnosi koje već imaju postaju snažniji izvor socijalne podrške (a time i zaštitni faktor u terminima rizika od suicida).“

„Kako bi se spriječili suicidi, trebalo bi muškarce poticati da više traže pomoć na području emocija i mentalnog zdravlja. U tu svrhu potrebno je uklanjati stigmu i širiti svijest kako je briga o mentalnom zdravlju znak zrelosti i kvalitete osobnosti. Osobito bi dobro bilo poticati muškarce na traženje redovite psihoterapije, kao najzrelijeg oblika nošenja sa stresom i rada na sebi“, ističe za kraj Pongrac.

U slučaju suicidalne krize dobro je nazvati Centar za krizna stanja i prevenciju suicida 01 2376335 (radi od 0 do 24 sata).


Projekt She4Him pšodržali su:

Almagea, Cockta, Badel 1862, Galileo, Biobaza, Palmolive, Colgate, L'Oreal, Lelo, Rabanne, Jimmy Choo i Prahir Fine Jewllery.

WRITTEN BY
Anja Mihaljević
Tijekom školovanja na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu osnovala je Udrugu za promicanje inkluzija osoba s invaliditetom Mogu sve. Po završetku školovanja zapošljava se kao novinarska, a potom u marketingu. Danas je vlasnica marketinške agencije, ali i dalje piše kolumne te se bavi novinarstvom.