Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da su kardiovaskularne bolesti glavni razlog smrti u svijetu. Procjena je da od kardiovaskularnih bolesti svake godine premine 17 milijuna ljudi.
Pod kardiovaskularne bolesti (KVB) spadaju bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije). Uzrokovane su kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika poput nepravilne prehrane, korištenje duhana, tjelesne neaktivnosti, štetne upotrebe alkohola, onečišćenja zraka, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, dijabetesa, pretilosti, bolesti bubrega i stresa. Na rizik od kardiovaskularnih bolesti mogu također utjecati: obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob. Najčešće kardiovaskularne bolesti su: koronarna bolest (najteži oblik srčani udar), povišeni krvni tlak, bolesti srčanih zalistaka, aritmija, kardiomiopatija te zatajenje srca.
Smatra se da bi se moglo smanjiti otprilike 50 % ranih smrti i invaliditeta dobivenih kardiovaskularnim bolestima. Redukcija bi bila moguća uz zdraviji način života što bi snizilo krvni tlak, masnoće u krvi i dijabetes, a time i šanse da srčani udar i bolesti krvnih žila. Zdraviji način života bi podrazumijevao život bez cigareta, uravnoteženu prehranu i redovnu tjelesnu aktivnost.
U ovom članku više ćemo se orijentirati na prevenciju putem fizičke aktivnosti i smanjenja tjelesne mase. Generalne smjernice Europskog kardiološkog društva temelje se na prevenciji dijabetesa.
Prvi korak – smanjenje tjelesne mase
Među generalnim preporukama visoko je pozicionirano smanjenje tjelesne mase kao jedan od osnovnih načina kontrole metabolizma i općenitog rizika dobivanja kardiovaskularne bolesti.
Ubacivanje aktivnosti u svakodnevicu preporučuje se kako bi se smanjio rizik od bolesti koje dođu uz kardiovaskularne bolesti (slabost, retinopatija, neuropatija itd.) Strukturiranom tjelovježbom će se dobiti bolja kontrola metabolizma, kapacitet vježbanja, bolja kvaliteta života i smanjenje šansi za moždane i srčane udare.
Postavljanje ciljeva, njihova reevaluacija, samo evaluacija i povratne informacije trebale bi biti razmotrene kao dobre mogućnosti za promociju aktivnog života. Kao dodatak može se koristiti i fitnes narukvice ili pametni satovi koji će dodatno potaknuti na aktivnost.
U znanstvenoj studiji priloženoj generalnim smjernicama Europskog kardiološkog društva preporučuju se životne promjene. Promjene koje obuhvaćaju više smjerova kako bi se dobila promjena u životnim navikama, ali i znanje o vlastitom zdravlju. U istraživanju koje se gledalo u više faza među kojima je i nakon 16.7 godina (9.6 godina intervencije i kontrole) dokazano je da pacijenti koji su uspjeli smanjiti više od 10% svoje početne mase u jednoj godini su smanjili vjerojatnost smrtnosti za 21 %. Ispitivanje se provodilo na ljudima koji su već imali dijabetes tip 2.
Što ako smanjite tjelesnu masu samo za 5 %
Ispitanici koji su imali pretilost i dijabetes tip 2 već s 5 % smanjenjem tjelesne mase poboljšali su razine lipide i razinu šećera u krvi. Ovoj je pokazatelj koliko je smanjivanje tjelesne mase važno i osnovno za poboljšanje zdravstvenog stanja osobe.
Tjelesna aktivnost definitivno će poboljšati zdravstveno stanje osobe s kardiovaskularnom bolesti. Dapače, u ovom slučaju bolje je što više aktivnosti i time će biti bolji rezultati. Optimalni rezultati mogu se dobiti ako se prije vježbanja odredi aerobni i anaerobni prag i time utvrdi kako će osoba postići dovoljnu razinu aktivnosti. Treninzi snage su također preporučeni i to minimalno 2x tjedno.
Jednostavnije rečeno, kardiovaskularne bolesti trebale bi se i mogu se prevenirati. Čak i kod ljudi koji imaju kardiovaskularne bolesti mogu se učiniti velike promjene na kvalitetu života i produženje života.
Generalne smjernice su za lakšu provedbu bi bile:
- hodati – svaki dan što više (koliko ide za početak, a onda povećavati svaki dan po malo da može svaki dan biti mali napredak)
- vježbe snage – bučicama ili spravama ili vlastitim tijelom koliko ide te polako i kontrolirano izvoditi vježbe
- uravnotežiti prehranu – generalno smanjivanje količine je dobar početak.
Autor AKTIvan
Literatura: