Jaslice su duboko ukorijenjena božićna tradicija. Prikazuju Isusovo rođenje, onako kako su ga u svojim evanđeljima opisali Matej i Luka.
Prema tradiciji, postavljaju se na Badnjak kada se kiti bor, no danas mnogi to čine puno ranije, već početkom Adventa.
U širem jasličkom postavu su magarac, vol, ovčice, pastiri, tri sveta kralja, anđeo. Kod onih koji vole slagati jaslice, kreativni su i vješti, naći će se i pokoji potok, jezerce, suhozid, brdašca, rasvjeta, ručno izrađena drvena štalica…
Jaslice će zauzeti pola dnevne sobe na oduševljenje ne samo onih najmanjih, već svakoga tko u blagdansko vrijeme dođe u goste!
No, znate li gdje su uprizorene prve jaslice, kada je to bilo, tko ih je napravio i zašto?
Otkrivamo vam u nastavku.
Najraniji prikaz Isusovog rođenja datira iz 230. godine poslije Krista. Nalazi se na freskama u ranokršćanskim Priscilinim katakombama u Rimu.
Franjine jaslice
Prvi jaslice uprizorio je Sveti Franjo Asiški u špilji u blizini mjestašca Greccio, 90-ak kilometara od Rima, za koje je bio jako vezan.
Utisnut u stijenu, Greccio je izvanredan spoj arhitekture i prirode. Sveti Franjo odlazio je kontemplirati u gustu šumu koja je okruživala ovo mjestašce.
Prve jaslice postavljene su u božićnoj noći 1223. godine. Dva tjedna ranije sv. Franjo je svoju ideju podijelio s prijateljem Giovannijem Velinom, vlastelinom iz Greccia. Velina je podržao Franju i animirao seljane.
Na Badnjak su uprizorene žive jaslice. Seljani su glumili Mariju i Josipa, a slamica je predstavljala djetešce Isusa.
Franjo je tako htio jer je slama, hrana za životinje, simbolizirala Boga, ljubav, duhovnu hranu.
Također, htio je što bolje dočarati rođenje Isusovo, dolazak Boga među ljude u najskromnijim uvjetima.
“Želim uprizoriti sjećanje na to dijete koje je rođeno u Betlehemu. Vidjeti što je više moguće svojim tjelesnim očima njegove djetinje potrebe i neprilike, dok leži u jaslama“, objasnio je sv. Franjo svom prijatelju Giovanniju, piše u knjizi Francis of Assisi, The Saint.
Kako bi prikaz bio što realniji, seljani su u jaslice doveli vola i magarca.
Okupljeni oko jaslica, slavili su ponoćku. Nakon mise, ljudi su kući nosili sijeno iz prvih jaslica i ozdravljali, navode sva tri hagiografa koja su pisala o Franjinom životu, u godinama nakon njegove smrti. Fra Toma Čelanski, fra Julijan Špajerski i sv. Bonaventura.
Prve jaslice dojmile su se mještana Greccie, a misionari i hodočasnici, koji su im svjedočili, proširili su ih svijetom.
Za Božić svi putevi vode u Greccio
S vremenom je Greccio dobio nadimak “franjevački Betlehem” i postao nezaobilazna destinacija brojnih vjernika diljem svijeta.
Posjetite li Grecciu za Božić, vidjet ćete žive jaslice, baš onakve kakve je prije 801 godinu uprizorio ovaj skromni svetac.
Tu je i božićni sajam s brojnim štandovima koji prodaju minijaturne umjetnine, jaslice koje izrađuju lokalni umjetnici, ali i tradicionalna talijanska blagdanska jela, poput juhe od gljiva i raviola punjenih mesom.
Kapelica u spilji u kojoj su uprizorene prve jaslice
Na mjestu prvih jaslica u povijesti kršćanstva podignuta je kapela koju možete posjetiti. Iznad oltara je freska koja prikazuje jaslice.
U mjestu je i Međunarodni muzej jaslica u kojem su jaslice koje su izradili različiti kršćanski redovi u Italiji i diljem svijeta.
Lokalni umjetnici danas nastavljaju poštovati naslijeđe svetog Franje. Ako pažljivo pogledate po mjestu, u bilo koje doba godine, pronaći ćete male skulpture skrivene među ciglama, u rupama u kamenim zidovima ili u vrtovima kuća.
“Nije važno kako su jaslice uređene… Važno je da one govore našim životima. Gdje god bile i kakvog god oblika, božićne jaslice nam govore o ljubavi Božjoj, Bogu koji je postao djetetom da bismo spoznali koliko je blizak svakom čovjeku, ženi i djetetu, bez obzira na njihovo stanje“, rekao je Papa Franjo, u svom apostolskom pismu Admirabile Signum, o simbolici jaslica, koje je potpisao 2019. u franjevačkom svetištu u Grecciu.