Pravilno odabrane namirnice mogu nas oraspoložiti, ali i spriječiti razvoj pojedinih bolesti. Brojnim istraživanjima potvrđeno je kako ono što jedemo utječe na to kako razmišljamo, učimo i kako se osjećamo. Ljudi najčešće odabiru namirnice prema vlastitim kriterijima i pri tomu se previše ne brinu kakav će učinak imati na njihovo raspoloženje.
I mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije, iskoristi oko 20 posto.
Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu koji utječe na dobro raspoloženje.
Različite vrste šećera različito djeluju na mozak.
Glukoza, dekstroza, saharoza i visokorafinirani šećeri u slasticama vrlo brzo ulaze u krvotok i izazivaju prekomjerno lučenje inzulina koji je potreban kako bi šećer ušao u stanice pojedinih tkiva. Posljedica toga jest naglo smanjenje količine glukoze u krvi i stanje hipoglikemije. U takvomu stanju osoba gubi koncentraciju, razdražljiva je, uznemirena i pospana.
Kako bismo to spriječili, potrebno je u organizam unijeti kompleksne ugljikohidrate koji se nalaze u namirnicama bogatim biljnim vlaknima. Takve namirnice imaju nizak glikemijski indeks (GI), što znači kako njihovi ugljikohidrati sporo ulaze u krvotok i ne izazivaju prekomjerno lučenje inzulina. Drugim riječima, glukoza u krvi polagano se oslobađa, ne izaziva stres i pospanost nakon konzumiranja, a osjećaj sitosti je dulji.