Sukobi na poslu su svakodnevica gotovo svakog radnika. Takve razlike u mišljenjima ni ne zovemo sukobima, jer se većina njih uspješno rješava, u hodu, kompromisom ili dogovorom. Problemi nastaju kada se u odnose upletu osjećaji i kada zavađene strane vide problem u osobi preko puta sebe, a ne u konkretnoj situaciji.
Dvodnevni seminar „Managing Workpace Conflict“ (Rješavanje sukoba na radnom mjestu) na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta vodio je prof. Randy Richards, voditelj smjera Menadžerskih studija na St. Ambrose University in Davenport.
Je li kompromis rješenje sukoba?
– Veliko pitanje je gdje se nalazi točka u svađi, na kojem su dvije osobe? Je li to klišej o „pola puta“? Ta točka nije kompromis, kompromis je za mekušce,– duhovito objašnjava prof. Richards i dodaje – treba naći način da obje strane dobiju što žele iz svađe.
Na seminaru su se našli odvjetnici, profesori s fakulteta, konzultanti, voditelji marketinga i ljudskih potencijala raznih hrvatskih firmi, što pokazuje da ovakvi problemi pogađaju sve segmente poslovanja i svugdje se identificiraju kao problem kojem treba pristupiti studiozno i rješavati ga na kvalitetan način.
– Ove teme su me zanimale dok sam radio u realnom sektoru kao menadžer. Uvijek sam mislio da bi trebao doći netko tko će pokazati sukobljenim stranama „teret dokaza“, uvjeriti ih u suprotno“. Bio sam u krivu,– objašnjava prof. Richards početke svoje karijere u profesorskim vodama.
Sve više sukoba
Činjenica je da će sukoba u radnoj okolini biti sve više.
Sve više je matrix organizacija, multifunkcionalnih grupa, koje namjerno forsiraju sučeljavanja zaposlenika iz različitih odjela, koji svojim različitim viđenjima istih stvari, kroz uvjetno rečeno konflikt, dolaze do rješenja za kompaniju.
Kulturološke razlike
Zanimljive su razlike između različitih kultura u konfliktnim situacijama. Prof. Richards predaje slične stvari u Kini, SAD-u i Hrvatskoj. Na pitanje o eventualnim sličnostima i razlikama objašnjava:
– Jedna od najčešćih reakcija, bez obzira na kulturu, je odustajanje od konflikta. To je zajedničko mnogim ljudima. Ipak postoje neke osnovne razlike pa tako Kinezi u prosjeku više slušaju nadređene, što je uvjetovano njihovim tradicionalnim štovanjem senioriteta, hijerarhije ali i iz straha. Amerikanci se ipak nešto više bore za sebe i svoja uvjerenja. Vi Hrvati ste negdje između Istoka i Zapada,- uz smijeh završava Richards.