Znanstvenici Sveučilišta California u San Franciscu, proučavali su MR snimke 666 sudionika, a vezano za Inicijativu za osteoartritis Nacionalnog instituta za zdravlje (National Institutes of Health’s Osteoarthritis Initiative) te otkrili kako su ispitanici koji su konzumirali više ultra-procesuirane hrane imali i veću količinu masti na području bedara.
Intramuskularna masnoća na tom dijelu tijela može povećati rizik od osteoartritisa koljena, što je veliki zdravstveni problem, navode autori studije.
Iako ti pacijenti još nisu razvili osteoartritis, otkrili su da prekomjerna konzumacija ultra prerađenih namirnica vodi do više intramuskularne masti u bedrima, bez obzira na broj unesenih kalorija.
“U odrasloj populaciji koja je pod povećanim rizikom, ali nema osteoartritis koljena ili kuka, konzumiranje ultra-procesuirane hrane povezano je s povećanim naslagama masti u bedrima,” ističe autorica studije, dr. Zehra Akkaya, istraživačica i bivša Fulbrightova stipendistica na Sveučilištu UCSF, u priopćenju o istraživanju koje je predstavljeno ovog mjeseca na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike.
Sudionici u ovoj studiji imali su prosječno 60 godina i bili su prekomjerne tjelesne mase s indeksom tjelesne mase (BMI) od 27. Otprilike 40% hrane koju su konzumirali u posljednjih godinu dana bila je ultra-procesuirana hrana.
Ultra-procesuirane namirnice dovele su do povećane količine masti u bedrima, bez obzira na osobnu rutinu vježbanja ili unos kalorija, otkrili su istraživači.
“Ovi su rezultati ostali isti bez obzira na energetski sadržaj prehrane, BMI, sociodemografske čimbenike ili razinu tjelesne aktivnosti,” navodi Akkaya. Studija UCSF-a relativno je mala, ali prva je koja koristi magnetsku rezonancu (MR) za istraživanje odnosa između kvalitete mišića i prehrane, izjavila je Akkaya. Međutim, prethodne studije također su sugerirale zdravstvene rizike povezane s ultra-procesuiranim namirnicama.
Osim artritisa, prijeti i kognitivno oštećenje te depresija kod žena
Studija iz lipnja 2024. godine u časopisu Neurology proučavala je zdravstvene podatke više od 14.000 sudionika i otkrila da je povećanje unosa spomenutih namirnica za samo 10% povezano s većim rizikom od kognitivnog oštećenja pa i moždanog udara.
Studija iz 2023. godine sugerirala je da žene čak mogu biti pod povećanim rizikom od razvoja depresije.
Što su ultra-procesuirane namirnice?
Ultra-procesuirana hrana pripremljena je na takav način da ćemo se lako prejesti, sadrži većinom i dodane šećere i soli, a često manjka nutrijenata i vitamina, a kalorija ima puno.
Ultra-procesuirana hrana siromašna je vlaknima, proteinima i vitaminima, a obično bogata šećerom, mastima i soli, te često sadrže umjetne boje i aditive. Primjeri, prema Harvard Medical School, uključuju grickalice poput čipsa, industrijski kruh i peciva, bombone i zaslađivače, zaslađene i dijetalne gazirane napitke, namaze, instant rezance i juhe, zamrznute pizze i gotove obroke, te prerađene mesne proizvode.
Iako nam se čini praktično pojesti već pripremljene obroke, oni obično sadrže šećer, masnoće, sol i ugljikohidrate, koji bude receptore za nagrade u mozgu i tako ih želimo još više, naveli su znanstvenici UCSF-a.
Smanjenje konzumacije takve hrane može pomoći u borbi protiv pretilosti, što pak pomaže u prevenciji osteoartritisa koljena, rekla je Akkaya.
“Osteoartritis je danas čest i skup globalni zdravstveni problem. Budući da je ovo stanje usko povezano s pretilošću i nezdravim životnim stilovima, važno je to imati na umu i promijeniti životne navike kako bismo očuvali zdravlje“, zaključila je.