Tea Bašić komunikologinja je koja je završila Propedeutiku psihoterapije i uvodnu edukaciju iz transakcijske analize – psihoterapijskog pravca, a u planu joj je pred kraj godine upisati i naprednu edukaciju iz psihoterapije. Živi u Svetoj Nedelji s obitelji i nevjerojatno razmaženim biglom. Kada ne piše ili istražuje, pronaći ćete je na planinarskoj stazi ili sklupčanu uz knjigu. Voli putovati, a ljubav prema povijesti pripisuje djetinjstvu koje je provela s djedom gledajući TV kalendar.
Već godinu dana vodi TikTok profil na kojem dijeli sadržaje iz knjiga koje čita, a nedavno je otvorila i Instagram profil. Na društvenim mrežama nastoji inspirirati i potaknuti druge na čitanje, dijeleći knjiške preporuke te svoja iskustva iz edukacija u psihoterapiji. Za She.hr pitali smo je kako društvene mreže i trendovi na njima utječu na naše mentalno zdravlje.
Kako suvremeni trendovi na društvenim mrežama utječu na samopoštovanje i samopouzdanje pojedinaca?
Internet je pretvorio svijet u globalno selo. Iako to ponekad ne želimo priznati, konstantno smo umreženi i mnogo vremena provodimo pred ekranima prateći trendove na društvenim mrežama. Stvaramo idealizirane verzije sebe kroz pažljivo biranje i uređivanje objava.
Osim toga, trendovi na društvenim mrežama potiču nas da sudjelujemo u kulturi savršenstva, naglašavajući svoju fizičku atraktivnost i hedonistički životni stil. Stoga mnogi korisnici društvenih mreža prikazuju samo pozitivne aspekte svog života, što može dovesti do nerealnih očekivanja i osjećaja manje vrijednosti među njihovim pratiteljima. Kada uspoređujemo takav idealiziran prikaz života na društvenim mrežama s vlastitim životom, često se osjećamo kao da ne postižemo dovoljno u životu, što može imati negativne posljedice po naše samopouzdanje.
Koji su najčešći negativni učinci popularnih trendova na mentalno zdravlje mladih?
Mladi, zbog svog psihosocijalnoga razvoja, često nisu svjesni svih zamki koje internet i društvene mreže stavljaju pred njih. Popularni trendovi na društvenim mrežama kao posljedicu donose gubitak mladenaštva. Mladi se prerano izlažu sadržajima i trendovima koji su namijenjeni starijim korisnicima, što može pridonijeti tome da se na društvenim mrežama mladi prikazuju zrelijima nego što jesu. Suočavaju se s temama koje nisu spremni razumjeti ili procesuirati. Takvo prisilno i prebrzo odrastanja mladima donosi stres, nelagodu, povećanu anksioznost i pojavu poremećaja u prehrani.
Uvijek se fokusiramo na mentalno zdravlje mladih, recimo tinejdžera i ljudima u 20-ima. No, što se s onima od 30-ima pa nadalje, čak i zrele osobe. Imaju li trendovi utjecaja i na njih bez obzira što su izgrađenije osobe?
Da, popularni trendovi na društvenim mrežama mogu značajno utjecati i na odrasle osobe, uključujući one u 30-ima i starije, unatoč tome što ih smatramo izgrađenim osobama. Mediji su stvorili i nastavljaju promovirati ideal mršavosti kao poželjnu žensku tjelesnu karakteristiku, a ideal mišićavosti kao poželjnu mušku tjelesnu karakteristiku.
Ovakvi ideali čak i zrelim i izgrađenim osobama mogu stvoriti komplekse. Ovo nezadovoljstvo može potaknuti ljude na drastične promjene, poput isprobavanja raznih preparata i dijeta za mršavljenje, pa čak i opasnih zahvata, kako bi postigli nemoguće i nerealne standarde. Društvene mreže potenciraju nezdravu opsjednutost sobom, vlastitim tijelom i pojavom, neovisno o dobi. To pokazuje koliko su moćni i sveprisutni medijski utjecaji, te koliko je važno kritički pristupiti sadržajima koji se promoviraju na društvenim mrežama.
Postoje li pozitivni trendovi na društvenim mrežama koji mogu poboljšati mentalno zdravlje? Ako da, koji su to?
Naravno da postoje pozitivni trendovi na društvenim mrežama koji štite naše mentalno zdravlje. Naime, ne smijemo pasti u zamku demoniziranja društvenih mreža, već moramo preuzmimo odgovornost za sadržaj koji dijelimo i vrijeme koje provodimo na internetu. Ako osvijestimo svoje navike korištenja društvenih mreža, kritički se osvrćemo na sadržaje koji se na njima dijele, društvene mreže mogu biti korisna platforma za edukaciju, podršku i inspiraciju. Pozitivni trendovi na društvenim mrežama uključuju edukativne sadržaje o mentalnom zdravlju koji pružaju korisne informacije o samopomoći i tehnike za smanjenje stresa, osnažujući korisnike da se bolje nose s mentalnim izazovima.
Što je FOMO (fear of missing out) i kako trendovi na društvenim mrežama pridonose ovom fenomenu?
FOMO (strah od propuštanja) je psihološki fenomen koji opisuje intenzivan osjećaj anksioznosti ili nelagode zbog mogućnosti da propustite važan događaj ili iskustvo koje drugi doživljavaju. Trendovi na društvenim mrežama, poput trenutnih događaja, putovanja, ili popularnih aktivnosti, mogu dodatno pojačati strah od propuštanje jer korisnici osjećaju pritisak da budu u toku s najnovijim i najboljim stvarima i događanjima. To može dovesti do stalnog provjeravanja društvenih mreža kako bi se osiguralo da se ne propusti ništa važno, što može negativno utjecati na mentalno zdravlje, uzrokovati stres i ometati osjećaj zadovoljstva u vlastitom životu.
Koji su najčešći simptomi anksioznosti povezane s trendovima na društvenim mrežama? Kako roditelji mogu pomoći mladima, a kako zrelije osobe same sebi?
Najčešći simptomi anksioznosti povezane s trendovima na društvenim mrežama uključuju osjećaj manje vrijednosti, depresiju, nesanicu, i opsjednutost izgledom. Roditelji mogu pomoći mladima tako što će ih educirati o medijskoj pismenosti, razgovarati s njima o realnosti prikazanih sadržaja, i poticati ih na aktivnosti izvan mreže.
Zrelije osobe mogu sebi pomoći ograničavanjem vremena provedenog na društvenim mrežama i fokusiranjem na stvarne, neposredne odnose i aktivnosti.
Kako se može prepoznati i spriječiti negativan utjecaj trendova na vlastito mentalno zdravlje?
Negativan utjecaj trendova na vlastito mentalno zdravlje može se prepoznati kroz simptome poput smanjenog samopoštovanja, osjećaja tjeskobe i depresije, te pretjerane fokusiranosti na izgled. Sprječavanje ovih negativnih učinaka uključuje razvijanje kritičkog pristupa prema sadržaju na društvenim mrežama, ograničavanje vremena provedenog online, te traženje podrške kroz razgovore s prijateljima, obitelji ili stručnjacima.
I za kraj, što biste poručili onima koji se bore s ovakvim problemima i čitaju ovaj tekst?
Onima koji se bore s problemima izazvanim društvenim mrežama poručujem da nisu sami. Važno je prepoznati da sadržaji na društvenim mrežama često ne odražavaju stvarnost i da je samoprihvaćanje ključ za mentalno zdravlje. Pokušajte ograničiti vrijeme koje provodite na društvenim mrežama, fokusirajte se na stvarne odnose i aktivnosti, i ne ustručavajte se potražiti pomoć kada vam je potrebna.